Home » GOSPODARENJE OTPADOM

Prijedlozi i pitanja

Poštovani posjetitelji,
ukoliko imate kakvih prijedloga ili pitanja vezanih za Web stranice ili Općinu Marijanci bilo bi nam drago da ih podijelite s nama te Vas molimo da ih šaljete putem kontakt obrasca.

GOSPODARENJE OTPADOM

Plan gospodarenja otpadom Općina Marijanci 2018. – 2023.

Odluka o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Općine Marijanci (“Službeni glasnik” Općine Marijanci br. 3/2022

Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja otpada

Odluka o posebnim mjerama zabrane odlaganja otpada

POPIS LOKACIJA SPREMNIKA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA

OBAVIJEST O PRIKUPLJANJU MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA I RECIKLABILNOG OTPADA SA PODRUČJA OPĆINE MARIJANCI U 2024. GODINI

RECIKLAŽNO DVORIŠTE OPĆINE MARIJANCI:

Reciklažno dvorište Općine Marijanci nalazi se na adresi: Svetog Marka 40, Kunišinci

  • utorak i četvrtak od 10,00 – 18,00 sati (pauza 14,00 – 14,30 sati)
  • subota od 07,00 – 15,00 sati (pauza 10,00 – 10,30 sati)

MOBILNO RECIKLAŽNO DVORIŠTE:

Manje količine otpada pirkupljati će se putem mobilnog reciklažnog dvorište prema sljedećem rasporedu:

  • 17.05.2023. godine
  • 09.08.2023. godine
  • 08.11.2023. godine
1. Brezovica – na javnoj površini – B. J. Jelačića 25 – ispred “stare škole”, u vremenu od 8,00 do 8,45 sati
2. Čamagajevci – na javnoj površini – Glavna 101 – ispred vatrogasnog doma, u vremenu od 9,00 do 9,45 sati
3. Bočkinci – na javnoj površini – M. Gupca 25 – ispred vatrogasnog doma, u vremenu od 10,00 do 10,45 sati
4. Črnkovci – na javnoj površini – N. Tesle 69 – na ulazu z poduzetničku zonu, u vremenu od 11,00 do 11,45 sati

Projekt Jasno i čisto provode Grad Belišće i Općina Marijanci u sklopu Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, čija je svrha pridonijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta. Sadržaj ove rubrike financiran je kroz projekt Jasno i čisto koji je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Sadržaj objavljenih tekstova isključiva je odgovornost Grada Belišća.

Više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr

PROJEKT JASNO I ČISTO: Održana javna tribina o održivom gospodarenju otpadom u Marijancima

KORIŠTENJE RECIKLAŽNIH DVORIŠTA JE NEOPHODNO KAKO BI SE IZBJEGLE KAZNE KOJE PODRŽAVAJU ČAK I GRAĐANNI

Glavni cilj je postići što veći stupanj prikupljanja iskoristivog otpada kako bi se smanjila ukupna količina komunalnog otpada na odlagalištima, jer će u suprotnom Republika Hrvatska plaćati kazne veće i od 15 milijuna eura godišnje. Otkrila je to profesorica Tihana Škugor na javnoj tribini u općini Marijanci, gdje je mještane upozorila i na sve obveze koje Hrvatska ima prema Europskoj uniji, a koje treba ostvariti do 2025., odnosno 2030. godine.

Princip kružnog gospodarenja otpadom

– Naša susjedna zemlja, Mađarska, baš kao i Bugarska i Grčka, plaćaju znatne iznose penala, koji iznose više od 20.000 eura dnevno za sve neostvarene ciljeve održivog gospodarenja otpadom u EU. U tom kontekstu, neke projekcije govore da će RH plaćati i do 45.000 eura dnevno ukoliko ne ostvari zadane ciljeve, zbog čega je potrebno kvalitetno informirati i educirati građane, kako bi se što veća količina otpada iskoristila, preradila i ponovno upotrijebila po principu kružnog, a ne linearnog gospodarenja otpadom – naglasila je Škugor na javnoj tribini, podsjećajući kako se ovi dalekosežni ciljevi itekako tiču mještana općine Marijanci. Naime, u Marijancima će uskoro biti otvoreno reciklažno dvorište, na kojemu će se moći kvalitetno razvrstavati čak 40 različitih vrsta otpada, čime će se značajno doprinijeti smanjenju količine miješanog komunalnog otpada.

Razvrstavanje otpada po reciklažnim dvorištima i županijskim centrima

– U sastavu jednog prosječnog kućnog spremnika za otpad je mnogo toga što se može iskoristiti, preraditi i ponovno upotrijebiti. Tako više od 30 posto spremnika čini biorazgradivi otpad, koji se može kvalitetno kompostirati, dok 25 posto otpada na papir, 20 posto na plastiku, 6 posto na staklo, a nešto manje i na metal. Dakle kada bismo sve to izdvojili iz kućnog spremnika, vrlo malo toga bi završilo na odlagalištu – zaključuje profesorica s petnaestogodišnjim iskustvom u gospodarenju otpadom, otkrivajući kako će u narednom razdoblju po cijeloj Hrvatskoj graditi sve više reciklažnih dvorišta, ali i velikih županijskih centara za gospodarenje otpadom, s kojima će se pospješiti ostvarivanje zadanih obaveza prema EU. Stoga je priliku na javnoj tribini iskoristio i načelnik Općine Marijanci, Darko Dorkić, kako bi sumještanima najavio otvorenje reciklažnog dvorišta početkom srpnja ove godine.

– Tematika održivog gospodarenja otpadom trebala bi zanimati sve naše mještane, jer će im reciklažno dvorište biti dostupno svaki dan u dvije smjene, pa će s razvrstavanjem otpada imati priliku smanjiti količinu komunalnog otpada u svom kućanstvu, a samim time i broj odvoza. Stoga do početka srpnja nećemo naplaćivati ni varijabilni računa za odvoz otpada, nakon čega će cijena svakog odvoza iznositi oko 5 kuna, pa vjerujemo da ćemo uskoro ostvariti i cilj od 2 mjesečna odvoza komunalnog otpada po kućanstvu – ukazao je načelnik Dorkić, odgovarajući i na neka pitanja mještana. Naime, mnoge je zanimalo hoće li se u reciklažnom dvorištu moći odlagati poljoprivredni otpad – što je Dorkić potvrdio da će biti moguće samo s prethodno dobivenom dozvolom za odlaganje, dok je druge zanimala procedura s građevinskim otpadom, za kojega je načelnik potvrdio da će se moći besplatno odlagati do 200 kilograma svakih 6 mjeseci.

Nakon konstruktivne rasprave na javnoj tribini, svi sudionici su se složili kako bi trebalo dodatno povećati svijest svojih sumještana o održivom gospodarenju otpadom i to uvođenjem principa „koliko otpada stvoriš – toliko plaćaš“, pa čak i pod cijenu kazni.

O PROJEKTU

Projekt Jasno i Čisto, u sklopu kojega je održana i ova javna tribina, provode Grad Belišće i Općina Marijanci u sklopu Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, čija je svrha pridonijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Profesorica Tihana Škugor otkrila je koje ciljeve u održivom gospodarenju otpadom Republika Hrvatska mora ispuniti kako bi izbjegla kazne

Načelnik Općine Marijanci, Darko Dorkić, sumještanima je najavio otvorenje reciklažnog dvorišta.

Mnoštvo mještana općine Marijanci sudjelovalo je na javnoj tribini

 RECIKLAŽNI KRUGOVI 

(Idealan) postupak recikliranja može se diferencirati u tri petlje, jednu za proizvodnju (recikliranje proizvodnje-otpada) i dvije za odlaganje proizvoda (recikliranje proizvoda i materijala). Proizvodna faza, koja se sastoji od prerade i proizvodnje materijala, čini petlju za recikliranje otpada. Industrijski otpad se vraća u isti proizvodni proces i ponovno koristi.

Postupak odlaganja proizvoda zahtijeva dva kruga za recikliranje: recikliranje proizvoda i recikliranje materijala. Proizvodi ili dijelovi proizvoda ponovno se koriste u fazi recikliranja proizvoda. To se događa na jedan od dva načina: proizvod se koristi zadržavajući funkcionalnost proizvoda (ponovna upotreba) ili se proizvod i dalje koristi, ali s promijenjenom funkcionalnošću (daljnja uporaba). Dizajn proizvoda nije modificiran, ili je tek neznatno izmijenjen u oba scenarija.

Za demontažu proizvoda potrebno je recikliranje materijala gdje se materijali za proizvod oporabljuju i recikliraju. U idealnom slučaju, materijali se obrađuju tako da se mogu vratiti u proizvodni proces.

Zanimljivost: Recikliranje kao društveni proces

Studija je pokazala je da je osobni kontakt s pojedincima unutar susjedstva najučinkovitiji način za povećanje recikliranja unutar zajednice. U svojoj je studiji voditelj istraživanja imao deset vođa blokova delegiranih za razgovore sa svojim susjedima i uvjeravanje da je važno reciklirati. Grupa za usporedbu poslana je promotorima recikliranja. Utvrđeno je da su susjedi koje su osobno kontaktirali njihovi voditelji blokova reciklirali mnogo više od grupe bez osobnog kontakta. Vjeruje se da je osobni kontakt unutar male skupine ljudi važan čimbenik u poticanju recikliranja. Druga studija utvrdila je da su ljudi koji su imali prijatelje i susjede koji su reciklirali mnogo češće reciklirali od onih koji nisu imali takve prijatelje i susjede. Mnoge su škole u SAD-u stvorile klubove za osvješćivanje o recikliranju kako bi mladi učenici dobili uvid u recikliranje. Ove škole vjeruju da klubovi zapravo potiču učenike ne samo da recikliraju u školi već i kod kuće.

RECIKLAŽNI KRUGOVI – AUDIO

 ŠTO SE SVE MOŽE RECIKLIRATI?

Što se sve može reciklirati i zašto je to važno? U proces reciklaže mogu ući papir, staklo, plastika, metal, tekstil te električni i elektronički otpad.

Proizvodnja jedne tone papira iziskuje sječu 24 stabla, korištenje 200.000 litara vode i potrošnju 4.600 kWh energije. Proizvodnja jedne tone recikliranog papira ne treba niti jedno stablo, a koristi 160 litara vode i 2.400 kWh energije. List papira moguće je reciklirati četiri do šest puta prije nego što se potpuno raspadne. U odnosu na običnu proizvodnju papira, recikliranje smanjuje zagađenje vode za 35 posto i zagađenje zraka za 74 posto.
Staklo predstavlja važan ambalažni materijal i njegova je primjena rasprostranjena u industriji hrane i pića. Recikliranje stakla štede se prirodni resursi. Korištenjem tone starog stakla može se uštedjeti 700 kilograma pijeska, 200 kilograma kalcita i 200 kilograma sode te čak 30 tona nafte.

Plastika je materijal koji se dobiva od nafte. Koristi se u gotovo svim gospodarskim granama, pogotovo kao sirovina za proizvodnju ambalažnih i drugih proizvoda kojima se svakodnevno koristimo. Recikliranjem plastike čuvamo i štitimo prirodne resurse (naftu, zemni plin) koji se upotrebljavaju u njezinoj proizvodnji te tako pomažemo očuvanju okoliša. Recikliranjem plastičnih boca nastaje sirovina koja se može koristiti za proizvodnju odjeće, vreća za spavanje, igračaka i različitoga uredskog materijala.

Metali se proizvode od rudača koje spadaju u neobnovljive izvore energije te se njihovom eksploatacijom resursi neprestano troše. Recikliranjem metala štede se rudače kao vrijedni prirodni resursi, a istovremeno se smanjuje i količina otpada na odlagalištima. Recikliranjem proizvoda od aluminija i čelika štedimo do 95 posto energije potrebne za proizvodnju novih proizvoda iz sirovina.
Tekstilni otpad većinom dolazi iz domaćinstava, ali se pojavljuje i u procesima tvorničke proizvodnje vlakana i odjeće. Oboje imaju velik potencijal za ponovnu
upotrebu ili recikliranje. Ponovnom upotrebom tekstila štede se energija i voda uz smanjenje količina pesticida koji se primjenjuju u proizvodnji novih sirovina. Recikliranje tekstila počinje u kućanstvu, a u njemu može i završiti. Stara odjeća može se upotrijebiti za izradu krpa za domaćinstvo i slične namjene.
Električni i elektronički (EE) otpad su odbačena električna i elektronička oprema i uređaji ovisni o električnoj energiji. Pravilnim odlaganjem EE otpada čuvamo zdravlje, istovremeno osiguravajući iskorištavanje plemenitih metala i plastike koji se u njima nalaze. Vjerojatno najčešći EE otpad danas čine stari mobilni uređaji. Oni sadrže plemenite metale kao što su zlato, bakar, srebro i platina te brojne materijale koji su rijetki, a mogu se iskoristiti i nakon što uređaj više ne radi.

ŠTO SE SVE MOŽE RECIKLIRATI – AUDIO

RAZVRSTAVANJE OTPADA KAO EKOLOŠKI I EKONOMSKI POTENCIJAL

Otpad nije za baciti – otpad se razvrstavanjem može ponovno kvalitetno iskoristiti kroz različite procese. Zašto je to važno? Zbog donedavne loše prakse u kojoj je čak 85 posto proizvedenog otpada u Republici Hrvatskoj završavalo na odlagalištima, stvarajući nove probleme – ekološke, ekonomske i društvene – ne samo za postojeće generacije, nego i za one koje tek dolaze. Prosječan građanin u samo jednoj godini proizvede 404 kilograma otpada. Pomnoži li se taj broj s brojem stanovnika nekog sela, grada, regije ili cijele države, dolazi se do impozantnih brojki. Završi li većina tog proizvedenog otpada na odlagalištima ili u prirodi, nastaju dodatne štete.

Kakva je situacija na razini Europske unije? Ipak nešto bolja od trenutne nacionalne slike gospodarenja otpadom. Prosjek EU govori sljedeće – na odlagalištima završi samo 37 posto otpada, dok ostali proizvedeni otpad ulazi u proces gospodarenja. Ekonomska strana priče također je jednostavna – gospodarenje otpadom u EU stvara 2 milijuna radnih mjesta, što znači da usvajanjem navike razvrstavanja i odvajanja otpada ne pomažete samo planetu. Pomažete i stvaranjem radnih mjesta. Tržište gospodarenja otpadom vrijedno je čak 137 milijardi eura. Na području Hrvatske u samo deset godina su zakopane sirovine poput metala, stakla i papira, u vrijednosti 5 milijardi kuna.

Hrvatska je, kao i cijela Europa, relativno siromašna u pogledu sirovina, zbog čega odvajanje otpada stvara i stratešku prednost za zemlju. Gospodarenjem otpadom smanjujemo troškove za sirovine, štedimo energiju, zdravije živimo i osiguravamo bolju budućnost djeci.

Odvajanje otpada prvi je korak prema procesu recikliranja (engleski recycle), odnosno pretvaranje sakupljenih proizvoda u materijale iz kojih će nastati novi proizvodi. Kako biste uspješno i odgovorno reciklirali – odvojite otpad i svaku vrstu odložite u za to predviđeni spremnik. Važno je da se odvojeno sakupljani otpad ne miješa sa komunalnim ili drugim vrstama otpada jer se tako smanjuju mogućnosti za recikliranje.

RAZVRSTAVANJE OTPADA KAO EKOLOŠKI I EKONOMSKI POTENCIJAL – AUDIO

 PROCES KOMPOSTIRANJA

Kako izgleda proces kompostiranja? Na dno kompostera potrebno je posložiti neusitnjene grančice zbog osiguravanja protočnosti zraka, zatim lišće, sijeno i drvenasti usitnjeni materijal poput piljevine. Zatim se prvi sloj prekrije tankim slojem zemlje ili komposta. Na njega se stavlja kuhinjski otpad za kompostiranje, kojeg je povremeno potrebno promiješati. Kompostnu hrpu važno je zaštititi od sunca, vjetra i kiše poklopcem ili drugim pokrovom. Procesi u kompostu traju između šest i dvanaest mjeseci. Dobivenim humusom mogu se gnojiti vrt, voćnjak, vinograd, travnjaci i cvijeće u cvjetnim posudama. Kako što uspješnije kompostirati? Sve sastojke potrebno je usitniti na dužinu do pet centimetara, kako bi se olakšao posao mikroorganizmima. Zeleni biljni materijal bi prije stavljanja u kompost trebao povenuti. Kompost ne smije biti premokar te je povremeno potrebno dodati suhe sastojke poput slame ili piljevine. Samo dno kompostera treba biti izravno na tlu, osim ako je riječ o kućnim komposterima u kantama na kojima se naprave rupe.

Jeste li znali: Možete napraviti svoj komposter

Komposter možete izraditi i sami, a na taj način samostalno određujete veličinu i oblik koji odgovara vama, odnosno vašem vrtu i kapacitetima. Vrlo jednostavno možete sastaviti komposter za nekoliko sati, uz minimalnu količinu materijala. Važno je imati drvene stupove, žičanu mrežu, čavle ili zakovice za mrežu i nekoliko kartonskih kutija.

PROCES KOMPOSTIRANJA – AUDIO

 KAKO USPJEŠNO KOMPOSTIRATI?

Za kompostiranje se mogu koristiti različita rješenja, od vrlo jednostavnih jeftinih do profinjenih rješenja. Najčešće se zadovoljavajući rezultati dobivaju pravljenjem kompostera od dasaka, starih paleta ili mreže zakačene na drvene stubove. U svijetu se sve više koriste plastične kante, obično tamnih boja (crne ili tamno zelene). Njihova je prednost što u njih stane dosta vrtnog i kuhinjskog otpada, a često se mogu nabaviti povoljno. Sofisticiranije verzije ovih kompostera su rolo-komposteri, koji su obično smješteni na nekoj vrsti metalnog okvira i mogu se cijeli okretati s kompletnim sadržajem. Na taj način se eliminira miješanje sadržaja u komposteru. Ovim prevrtanjem se povećava dotok zraka, što prilično ubrzava proces kompostiranja.

Kompostiranje se bazira na aktivnosti bakterija, koje razlažu materijal uz istovremenu proizvodnju topline. Krajnji cilj procesa je kompost, bogat hranjivim česticama, mikro i makro elementima, koji poboljšavaju kvalitetu zemljišta. Kompostiranje može biti iznimno jednostavno. Sav vrtni otpad uskladištite na jednu hrpu i ostavite da se sama razloži. Međutim, ako se pridržavamo nekih jednostavnih uputa, dobit ćemo bolje rezultate.

Kompostiranje pruža brojne koristi. Kao krajnji proizvod procesa dobiva se visoko kvalitetan kompost, koji poboljšava kvalitetu zemljišta. Kompost popravlja strukturu zemljišta, vodni kapacitet, kao i plodnost, što doprinosi povećanju prinosa. Od komposta se mogu praviti i različite vrste pripravaka za folijarno prihranjivanje, odnosno prihranjivanje biljaka preko listova. Postoje brojna istraživanja koja dokazuju prednost upotrebe komposta. Usjevi koji se gnoje kompostom redovno daju veće prinose, a samo zemljište je bolje strukture i manje iscrpljeno.

KAKO USPJEŠNO KOMPOSTIRATI – AUDIO

 ŠTO JE KOMPOSTIRANJE?

Kompostiranje je prirodni proces mikrobiološke razgradnje organskog dijela otpada, dok je kompost produkt biološke razgradnje biootpada koji se može koristiti kao koristan dodatak tlu. Kompostiranje je inteligentan način korištenja ostataka poslije košnje, rezidbe, skupljanja lišća i drugih aktivnosti u dvorištu ili vrtu, odnosno korištenje ostataka hrane iz kućanstva. Od onoga što je potencijalno bio otpad dobiva se besplatan i vrlo kvalitetan oplemenjivač zemljišta.

Što se iz kućanstva može kompostirati? Čak 30 posto ukupnog kućnog otpada čini organski otpad. Od kućanskog i dvorišnog otpada u kompostiranje mogu ići ljuske od jaja, kore od voća i povrća, listovi salate, ljuske krumpira, lišće, suho granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostaci povrća, piljevina, kora drveta i slama. Važno je napomenuti da za kompostiranje nisu pogodni: kuhani, tekući ostaci hrane, ostatci mesa i ribe, pepeo, guma, mačji pijesak, lijekovi, cigarete, novinski papir i časopisi u boji, plastika, celofan, ulje, mast, baterije, obojeno i lakirano drvo, ostaci boja, mliječni proizvode.

U kućnoj radinosti se mogu kompostirati grančice, trava, lišće, ostaci iz vrta, slama, voće, povrće, novine, karton, kuhinjski otpaci, stajnjak. U komposterima većih kapaciteta se uspješno mogu kompostirati i životinjski ostaci (jaja, kosti, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, perje…).

ŠTO JE KOMPOSTIRANJE – AUDIO

 KAKO VODITI ZERO WASTE STIL ŽIVOTA?

Kako priječi na zero waste stil života? Krenite s razvrstavanjem otpada, a u trgovini se dobro odvažite treba li vam nešto doista prije nego li to i kupite. Nabavite staklenu ili metalnu bocu za vodu i termosicu za čaj ili kavu. Ručak na posao nosite od kuće, mlijeko kupujte na mlijekomatima, a sir i povrće na tržnici. Naravno, u kupovinu ponesite vlastite posudice i boce.

Brašno, tjesteninu, žitarice i slične namirnice kupujte u rinfuzi u supermarketima ili trgovinama. Prestanite kupovati paštete i namaze u plastičnim i metalnim pakiranjima i radije pripremite vlastite kod kuće. Isto vrijedi za kruh, jogurt i niz raznih drugih namirnica za koje ste do sada mislili da ih možete isključivo kupiti u trgovini. Zamijenite tekuće šampone i sapune ili dezodoranse u spreju pakirane u plastici ili metalu, za one krute u papirnatim pakiranjima ili staklenkama. Ovakav način života osim dobrobiti po okoliš donosi i ekonomske koristi. Osim što prevencijom nastanka otpada društvo u cjelini profitira jer ne plaća zbrinjavanje otpada, i na osobnoj razini prevencija je ekonomski isplativa.

Zanimljivost: Zero waste moda

Zero waste moda ili moda bez otpada odnosi se na odjevne predmete koji u svojoj proizvodnji proizvode malo ili nimalo tekstilnog otpada. Može se smatrati dijelom šireg održivog modnog pokreta. Može se podijeliti na dva opća pristupa. Pred-potrošački način bez otpada uklanja otpad tijekom proizvodnje. Post-potrošački način bez otpada stvara odjeću od odjeće nakon potrošnje (npr. od rabljene odjeće), čime se eliminira otpad na ono što bi obično bio kraj vijeka upotrebe proizvoda odjevnog predmeta. Moda bez otpada nije novi koncept. Postoje rani primjeri odjeće bez otpada ili s težnjom prema konceptu odjeće bez otpada, npr. kimono, sari i mnoge druge tradicionalne narodne nošnje.

KAKO VODITI ZERO WASTE STIL ŽIVOTA? – AUDIO

 KAKO DO MANJE POSUDE ZA OTPAD?

Značajan korak prema manjoj posudi za otpad je promjena načina kupovine, odnosno nužno je promisliti što i kako kupujete. U slučaju hrane, kupovina u rinfuzi jednostavna je, a vrlo važna promjena. Zamjenom brojnih plastičnih vrećica i ambalaža u kojima je pakirana velika većina namirnica za staklenke i platnene vrećice istovremeno proizvodite manje smeća, dok se unutar vaših ormara i hladnjaka nalazi manje prerađena i zdravija hrana.

Prilikom kupovine odjeće moguće je razmisliti o kupovanju u second hand dućanima ili biranju ekološki osviještenih brendova – što također donosi značajnu pozitivnu promjenu. Jednokratne predmete (čaše, slamke, boce za vodu ili to go šalice za kavu) može se zamijeniti onima s dužim rokom trajanja. Iako će na samom početku ova promjena donijeti nekoliko skupljih investicija, ušteda koju donosi kroz naredni period učinit će ju isplativnom i opravdanom.

KAKO DO MANJE POSUDE ZA OTPAD? – AUDIO

 ŽIVOT BEZ PROIZVODNJE OTPADA

Zero waste (bez proizvodnje otpada) način života donosi maksimalno pažljiv pristup koji rezultira minimalnom proizvodnjom otpada te koji godišnji otpad jedne obitelji može svesti na količinu tek jedne staklenke. Waste free ne znači nužno da u potpunosti živimo bez otpada jer bi to bilo nemoguće, no definitivno znači da to nastojimo primjenjivati u što većoj mjeri. Prvi korak kojem se mnogi danas okreću je nošenje vlastitih torbi u kupovinu, no to je zbilja tek prvi korak.

Kako pristupiti životu prema zero waste konceptu? Plastika i jednokratna pakiranja i predmeti nalaze se svuda oko nas. Jednostavnim zamjenom plastičnih boca i posuda staklenim, plastičnih vrećica onima od čvrstog platna i izbacivanjem svih nepotrebnih stvari koje neće imati potrebnu zamijeniti, polako ćete pronaći sve više ekološki prihvatljivih alternativa i nove načine kako vlastiti dom očistiti od nepotrebnog otpada i smanjiti njegovu količinu.

ŽIVOT BEZ PROIZVODNJE OTPADA – AUDIO

 DAROVANJE I PRENAMJENA

Neki predmeti, kao što su primjerice odjeća i dječje igračke, često postaju neželjeni prije no što se istroše zbog promjena u potrebama ili željama vlasnika. Oni se mogu ponovno koristiti prodajom ili darivanjem novim vlasnicima. Novi život nepotrebnih predmeta može se odvijati neformalno između obitelji, prijatelja ili susjeda, preko ekoloških organizacija za reciklažu ili putem dobrotvornih organizacija protiv siromaštva kao što su Crveni križ i Caritas, koje ove predmete daruju onima koji si ne mogu priuštiti nove. Ponovna uporaba ne samo da smanjuje odlaganje otpada na odlagalištima, već može pomoći u prikupljanju novca za plemenite svrhe.

Prenamjena je upotreba predmeta namijenjenih jednoj svrsi u drugu svrhu, obično u svrhu koju izvorni proizvođač nije izvorno zamislio. Prenamjena se obično obavlja pomoću predmeta koji se smatraju smećem ili otpadom. Dobar primjer za to bio bi stil alternativnih ekoloških kuća koje koristi gume kao izolacijske zidove i odbačene boce kao staklene površine. Ponovna uporaba nije ograničena na korištenje predmeta za istu svrhu. Primjeri prenamjene uključuju korištenje guma kao odbojnika brodova i čeličnih bubnjeva ili plastičnih bubnjeva kao korita za hranjenje te kao spremnika za kompostiranje.

VAŽNO JE ZNATI: Što se sve može ponovno upotrijebiti?

Zanima vas koje sve predmete možete ponovno upotrijebiti? Ovo su predmeti koje najbolje možete ponovno iskoristiti:

• Tekstil, odjeća i obuća (sve vrste tekstila, odjeće i obuće),
• Električni i elektronički uređaji (hladnjaci, ledenice, pećnice, strojevi za pranje rublja i posuđa, televizori, električne grijalice, multimedijski uređaji itd.),
• Namještaj (ormari, kreveti, madraci, stolovi, stolice itd.),
• Roba široke potrošnje (tanjuri, pribor za jelo i posuđe, knjige, igračke, sportska oprema, bicikli, dječja oprema, kolica, umjetnički i ukrasni predmeti itd.),
• Građevinski materijal,
• Automobilski dijelovi.

DAROVANJE I PRENAMJENA – AUDIO

 KOJE SU KORISTI PONOVNE UPOTREBE?

Ponovna upotreba ima određene potencijalne prednosti: Osim uštede energije i sirovina kad se s korištenja mnogih proizvoda za jednokratnu uporabu prijeđe na korištenje jednog predmeta s višekratnom upotrebom, istovremeno se smanjuje broj novih predmeta koje treba proizvesti.

Smanjene su potrebe za odlaganjem i troškovi odlaganja. Popravak predmeta za ponovnu upotrebu može donijeti sofisticirane, održive i dobro plaćene poslove slabije razvijenim gospodarstvima. Korištenje jednog proizvoda za višekratnu upotrebu često je jeftinije od mnogih proizvoda za jednokratnu uporabu.

Također, neki stariji predmeti bili su bolje ručno izrađeni i imaju veću vrijednost od novih masovnih industrijskih proizvoda.

KOJE SU KORISTI PONOVNE UPOTREBE? – AUDIO

 ZAŠTO JE VAŽNA PONOVNA UPOTREBA?

Ponovna upotreba (izvorno iz engleskog jezika prema pojmu reuse) važan je dio cjelovitog gospodarenja otpadom. Stjecanje navike ponovne upotrebe predmeta poput odjeće, obuće, namještaja, ili drugih uporabnih predmeta predstavlja jedan od temelja odgovornog društva. Ponovna uporaba, promatrana iz perspektive odgovornog gospodarenja otpadom, je svaki postupak kojim se omogućava ponovno korištenje proizvoda ili dijelova proizvoda koji svome izvornom vlasniku više nisu potrebni kako ne bi postali otpad, a koriste se u istu svrhu za koju su izvorno načinjeni.

Osim očite ekološke perspektive, ponovna upotreba ima i svoju važnu gospodarsku te društvenu dimenziju. Ponovna uporaba nekih predmeta gdje nema potrebe za većim popravcima, već samo čišćenjem, predstavlja zapravo aktivnost sprečavanja nastanka otpada. Diljem Europe već postoje centri za ponovnu upotrebu, u kojima se proizvodi čiste i popravljaju prije nego se dalje preprodaju. Koristi od ovakvih aktivnosti su, između ostalog, visok radni intenzitet što iziskuje veći broj zaposlenih, produljenje roka trajanja nekih dobara odnosno smanjenje pritiska na okoliš uzrokovanog proizvodnjom novog i često manje trajnog proizvoda. Centri za ponovnu uporabu često su orijentirani prema zapošljavanju socijalno ugroženih skupina te predstavljaju dragocjenu poslovnu priliku za društvo zbog svoga socijalnog i ekološkog stava, kao i pozitivnog stava prema zelenom gospodarstvu.

Trgovinom rabljenom odjećom i obućom već dulje vrijeme dominiraju vladaju neprofitne nevladine organizacije kao što su humanitarne i druge udruge. Procjenjuje se da odbačenoj odjeći i obući potencijalno preostaje 70 posto od ukupnog životnog vijeka.

Odaberete li ponovno upotrijebiti neki predmet koji ste mislili odbaciti, učinili ste, dakle, višestruko dobro djelo. Smanjili ste količinu otpada na svijetu, uštedjeli ste, a vjerojatno i potaknuli održivi gospodarski rast te potaknuli društveno uključivanje zanemarenih skupina. Možda taj predmet nije potreban baš vama, ali nekome će sigurno pomoći.

ZAŠTO JE VAŽNA PONOVNA UPOTREBA? – AUDIO

U MARIJANCIMA ODRŽANO ŠKOLSKO NATJECANJE U SKLOPU PROJEKTA “JASNO I ČISTO”:

Kroz igru do svladavanja osnova održivog gospodarenja otpadom

Učenici petog, šestog i sedmog razreda Osnovne škole Marijanci, njih ukupno 38 kroz pet disciplina na praktičan su način učili o kako učinkovito gospodariti otpadom. Sportsko igralište poslužilo je kao poligon za malo drugačije discipline, gdje glavni rekviziti nisu bile lopte, nego – otpad.

Natjecala se tako mješovita ekipa petog i sedmog B, protiv učenika iz šestog B u prikupljanju plastičnih boca, brižno razbacanih po školskom krugu, zatim razvrstavanju plastičnog, staklenog i papirnatog otpada, te njegovom što bržem odlaganju u spremnike zelene, žute i smeđe boje. U trećoj disciplini natjecali su se u crtanju različitih vrsti kompostera, a za potrebe četvrte discipline trebalo je napraviti predmet od otpadnog materijala. O pobjedniku je na kraju odlučio kviz znanja, u kojem su učenici morali pokazati znanje o učinkovitom gospodarenju otpadom odgovarajući na ukupno 24 pitanja vezana uz gospodarenje otpadom.

Natjecanje je pratio prosudbeni odbor sastavljen od nastavnika OŠ Marijanci, Svjetlana Falamić, Tvrtko Cvetanić i pedagoginja Matea Varžić. Voditeljica programa kroz cijelo je natjecanje vodila timove, dok su školski kolege bodrili timove.

– Natjecatelji su pokazali iznimnu motiviranost za sve aktivnosti vezane uz natjecanje, u potpunosti su bili uključeni i mišljenja smo da smo ovim natjecanjem postavili dobar temelj za usvajanje pozitivnih navika kod natjecatelja koje će prenijeti svojim kolegama, kao i obiteljskom okruženju – rekla je jedna od voditeljica natjecanja, Dajana Oroz, čiji je tim, 6.b razred (crvene majice), naposljetku i odnio pobjedu.

– Za učenike je bila vrlo zanimljiva disciplina pravljenja predmeta od otpadnog materijala i u ovoj disciplini su pokazali iznimnu maštovitost, samostalnost i timski rad. Ta je maštovitost rezultirala skulpturama prigodno nazvanim „Rasta man“ i „Robot koji jede smeće“. Smatram da su kroz ovo natjecanje učenici na jedan zabavan i aktivan način stekli osnovna znanja o pravilnom gospodarenju otpadom i u budućnosti će znati da nije sav otpad smeće, da je poželjno proizvoditi manje količine smeća, a one koje proizvedu znat će i pravilno zbrinuti, te nešto od tog otpada pokušati ponovo upotrijebiti, a nešto i kompostirati. – zadovoljna je bila učiteljica Suzana Falamić.

Školsko je natjecanje održano u okviru projekta „Jasno i čisto“ koji provode Grad Belišće i Općina Marijanci. Sudionicima natjecanja podijeljeni su i prigodni pokloni, majice, pobjednički pehari, te simbolični pokloni u bojama timovi.

Više informacija:

Ljerka Vučković

zamjenica gradonačelnika Grada Belišća

Tel: +385 31 400 636

E-mail: ljerka.vuckovic@belisce.hr

“JASNO I ČISTO” – UČENICI OŠ IVANA KUKULJEVIĆA NAUČILI KAKO KOMPOSTIRANJEM SMANJITI KOLIČINU KOMUNALNOG OTPADA

Nakon nedavno održane radionice o kompostiranju za učenike Područne škole Marijanci, a u okviru projekta Jasno i čisto koji zajednički provode Grad Belišće i Općina Marijanci, ista radionica danas je održana i za učenike drugih razreda Osnovne škole Ivana Kukuljevića u Belišću. Motivirati malene sugrađane na kućno kompostiranje s ciljem smanjenja količine proizvedenog komunalnog otpada jedan je od glavnih ciljeva ovih radionica.

Za 64 polaznika drugih razreda podijeljenih u tri grupe, predavačice su ponovno pripremile interaktivnu i zanimljivu radionicu kojom su, kroz razne igre, pokazale što je kompostiranje, kako se i od čega može proizvoditi kompost te gdje ga i kako upotrijebiti. Uz pomoć didaktičkih igračaka nabavljenih kroz projekt, a koje će ostati školi u trajnom vlasništvu, naučili su i što je biootpad, zašto i kako ga odvojeno prikupljati, gdje i kako se obrađuje odvojeno prikupljeni biootpad, te što se dobiva obradom odvojeno prikupljenog biootpada.

– Jasno i čisto uistinu je jedan hvalevrijedan projekt i uistinu smo ponosni na Grad Belišće kao njegovog nositelja što su omogućili podizanje svijesti o gospodarenju otpadom u našoj zajednici. Svakako mogu reći da smo postali svjesniji svojih uloga u sprječavanju nastanka otpada iz kuhinje koji se trenutno odlaže na odlagalištima otpada. Za Osnovnu školu Ivana Kukuljevića, baš kao i za PŠ Marijanci, osigurana su po dva kompostera, stoga će svi učenici, njih 742, ali i ostali djelatnici škole, odsad moći u njima odlagati otpad – rekla nam je učiteljica Karmen Soldo.

Projekt Jasno i Čisto provode Grad Belišće i Općina Marijanci u sklopu Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, čija je svrha pridonijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

“JASNO I ČISTO” – RADIONICA O KOMPOSTIRANJU I PRAVILNOM GOSPODARENJU OTPADOM

Kompostiranjem možemo smanjiti količinu komunalnog otpada za do 30 posto i tako obogatiti tlo i prehraniti biljke, naučili su, između ostaloga, učenici Područne škole Marijanci na današnjoj radionici provedenoj u sklopu projekta Jasno i čisto. Za 44 učenika od prvog do četvrtog razreda podijeljenih u dvije grupe predavačice su u školskom dvorištu pripremile interaktivnu i zanimljivu radionicu kojom su, kroz razne igre, pokazale kako i što kompostirati, a što ne, te zainteresirale ove mališane za kompostiranje. Uz pomoć didaktičkih igračaka nabavljenih kroz projekt, a koje će ostati školi u trajnom vlasništvu, naučili su i kako pravilno razvrstavati otpad.

– Kad mi je ravnatelj prije nekoliko tjedana najavio radionicu na temu kompostiranja u našoj Područnoj školi, oduševljeno sam reagirala jer je neprocjenjivo naučiti iz prve ruke kako pravilno gospodariti otpadom. Moram priznati da sam i sama naučila neke nove informacije koje ću svakako primijeniti i u školi i kod kuće, a osobito mi je drago što su naši mališani već u ranoj dobi postali svjesni važnosti kompostiranja. Naime, nekoliko mi je učenika tijekom radionice prišapnulo pitanje hoćemo li sada imati komposter u školskom dvorištu – rekla nam je učiteljica Ana-Marija Belcar.

Dva kompostera svakako su osigurana za PŠ Marijanci, stoga će svi učenici, uključujući i one od petog do osmog razreda, ali i ostali djelatnici škole, odsad moći u njima odlagati otpad. Jedan od učenika simpatično nam je rekao kako kod kuće nema komposter, ali će ga napraviti uz pomoć tate, što dovoljno govori o tome koliko jedna radionica može utjecati na ponašanje mladih.

Projekt Jasno i Čisto provode Grad Belišće i Općina Marijanci u sklopu Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, čija je svrha pridonijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada i smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Arhiva članaka

PORTAL OTVORENIH PODATAKA

Skip to content